Naslovnica
Nove spoznaje o Vladanu Desnici
ImageSKD "Prosvjeta" i Središnja biblioteka Srba u Hrvatskoj, 07.11.2007. priređuju predavanje "Nove spoznaje o Vladanu Desnici", povodom 40 godina piščeve smrti.

 

 

Predavanje će održati prof. Dušan Marinković u Dvorani SKD "Prosvjeta" (Preradovićeva 18/I) sa početkom u 19.00 sati. (VSNM ZG) Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. - Zagreb, 4. ožujka 1967.) hrvatski je i srpski prozaik. Kratka biografija Otac mu je bio iz ugledne srpske obitelji koja je imala važnu ulogu u kulturnom i političkom životu Dalmacije 19. i 20. st., a majka je bila iz Boke Kotorske, iz stare hrvatske obitelji Luković. [1]Vladan Desnica studirao je pravo u Zagrebu i Parizu, nakon čega se zaposlio u očevu odvjetničkom uredu. Kao državni službenik radio je isprva u Splitu, a poslije Drugog svjetskog rata u Zagrebu.Od 1950. djeluje kao slobodni pisac.  Djela Prvim se radovima javio uoči 2. svjetskoga rata. Ali tek kad je objavio roman pod oksimoronskim naslovom Zimsko ljetovanje (1950.), Desnica je, prateći skupinu Zadrana koji su se pred savezničkim bombama tijekom rata sklonili u sela zadarskog zaleđa, ušao u književnost kroz glavna vrata i odmah stao u red prvih hrvatskih pripovjedača kao umjetnik visoko njegovane rečenice realističko-naturalističkog stila, koja ima uzor u stilu talijanskog verizma pa je, unatoč agitpropovsko-cekaovskoj kritici, odmah pozdravljen i prihvaćen od najmlađih pisaca. Njegove knjige pripovijedaka Olupine na suncu (1952.), Proljeće u Badrovcu (1955.), Tu, odmah pored nas (1956.) i Fratar sa zelenom bradom (1959.) bile su već dočekivane kao djela renomiranog pisca, kontemplativnog pripovjedača andrićevskog tipa, dok je meditativno-analitički roman Proljeća Ivana Galeba (1957.) bio kulminacija njegovih stvaralačkih mogućnosti i jedan od najboljih ostvaraja poslijeratne hrvatske narativne proze što dokazuje i činjenica da je njegovo djelo "Pravda" uvršteno u obaveznu lektiru za 8. razred osnovne škole. Ako je Marinkovićev svjetonazor ironija, Desničin je sumnja. Pisao je proračunato i smišljeno, u punoj ravnoteži intelektualne snage i emotivne napetosti: kao da mu nijedna riječ nije slučajna, bez misaonog i stilskog opravdanja. A ipak, njegove rečenice i prozne cjeline djeluju nenamješteno, osvajaju lakoćom, odbijaju svaku pomisao na konstrukciju. Načinom, ali ne i sredstvima svoga rada, bio je blizak Goranovu tipu konstruktora-pripovjedača, ali neposrednošću, upravo prisnošću svoga pripovijedanja nadmašuje i mnoge pisce kojima su eruptivna elementarnost, sugestivna elokvencija, nagonska emotivnost i sve ostalo što čini spontanu prirodnost najuočljivije umjetničke osobine. Gradio je svoju prozu znanstveničkom akribijom, tražeći uporno, s ukusom onu jedinu ispravnu riječ i nezamjenjivu stilizaciju. Neke su mu novele ušle kao poglavlja u roman Proljeća Ivana Galeba, a pojedini fragmenti toga romana, grafički prilagođeni, tiskani su i kao pjesme: dokaz, da je stilska homogenost njegove umjetnosti gotovo savršena. Desnica je i autor scenarija za film Koncert Branka Belana (1954), po Belanovoj ideji.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
RocketTheme Joomla Templates