Naslovnica
"Odljev mozgova" iz Hrvatske
ImageStopom migracije od 29.4 % Hrvatska zauzima prvo mjesto  u odlasku visokoobrazovanih ljudi. Trećina građana  sa diplomom,iz Hrvatske, živi u Europi. Taj podatak je rezultat istraživanja Svjetske banke.

Slijedi BIH koja u inozemstvu ima 28,6 posto visokoobrazovane populacije, zatim Makedonija (20,9) i Albanija (20,0), dok izvan Poljske i Mađarske, primjerice, živi samo 12 posto stručnog stanovništva.

 

Iako se već godinama upozorava na zabrinjavajući trend odlaska visokoobrazovanih stručnjaka, iz nacionalne statistike nije bilo moguće saznati koliko ljudi godišnje stvarno emigrira, niti je bilo procjena koliko to košta zemlju, pa se o razmjerima tog problema samo nagađalo. No, međunarodna istraživanja posljednjih godina daju nešto jasniju sliku, ali za Hrvatsku nimalo utješniju. Svrstana je u grupu zemalja koje su najviše pogođene odljevom mozgova.

Namjerno ili nenamjerno očito je da se ljudi sa ovih prostora, iz ekonomskih, socijalnih ili politički razloga raseljuju u većem broju nego iz ostalih istočno i srednje europskih zemalja. Tragedija je veća što se isti trend prate visokoobrazovani.

Objašnjava da hrvatska znanost nema spoznaja o veličini problema odljeva mozgova jer nema pouzdanih podataka o broju onih koji napuštaju zemlju. Oni mogu otići, a da nikad ne prijave svoj odlazak. 

Prve međunarodne procjene obrazovanosti migratana od prije nekoliko godina temeljile su se na podacima o strukturi useljenika u OECD zemlje, ali nisu uzimale u obzir životnu dob, odnosno gdje je stečeno obrazovanje.

No, najnovije procjene vode računa i o tome. One govore o nešto nižim stopama emigriranja visokoobrazovanih, ali Hrvatska svejedno visoko kotira i uvrštena je na listu “top 30 zemalja” koje su najviše pogođene odljevom mozgova. Oni koji su zemlju napustili s više od 22 godine čine 18,9 posto visokobrazovane populacije u zemlji.

Prema tom kriteriju Hrvatska zauzima 14. mjesto među 195 zemalja koje su ekonomisti Frederic Docquier i Abdeslam Marfouk prošle godine uključili u istraživanje. Stopa onih koji su samo rođeni u Hrvatskoj, primjerice, znatno je veća i iznosi 24,1 posto. Međutim, bez obzira na to koji je kriterij posrijedi, na listi “top 30 zemalja”, kojom domiraju pacifičke, karipske i afričke zemlje, Hrvatska je najviše plasirana europska zemlja. Na začelju su još tri zemlje iz Europe; Slovačka na 23. Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu (po odlasku starijh od 22 godine).

Premda veliki odljev ljudskog kapitala može biti poguban za razvoj manje i srednje razvijenih zemalja, ekonomisti ističu mnoge pozitivne strane migracija, poput novca koji iseljenici šalju kući, kroz povratak iskusnih migranata, razvoj snažne dijaspore, kvalitetu upravljanja i povećanja stupnja obrazovanja u zemlji.

No, optimalna stopa odlaska obrazovane populacije u svijet, prema procjeni Frederica Docquiera, iznosi od pet do 10 posto. Iznad tog praga odljev mozgova postaje štetan za zemlju. Istraživanja pokazuju da su odljevom mozgova najviše pogođene male zemlje srednje razvijenosti “gdje ljudi imaju motiv i sredstva za emigriranje” te one pogođene ratom i političkom nestabilnosti.

Međunarodno usporedivi podaci konačno potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle godine živio 726.031 Hrvat, što je oko 16 posto populacije.

Hrvatski stručnjaci do sada su istraživali samo namjere odlaska u inozemstvo, a one su upućivale na “veliki potencijal odljeva mozgova”, premda se nešto smanjio u odnosu na 90-e.

Istraživanje Ive Šverko iz Instituta “Ivo Pilar” 2004. godine pokazalo je da čak 75,3 posto studenata razmišlja o odalsku iz zemlje, a 22,5 posto želi nakon studija početi karijeru u inozemstvu.

Pitanje je zašto hrvatski studenti još uvijek imaju tako snažnu motivaciju odlaska iz zemlje, iako prilike više nisu usporedive s onima iz 90-ih. Osim boljih ekonomskih uvjeta i mogućnosti usavršavanja, Šverko navodi da bi glavni razlog mogao biti psihološke prirode. U inozemstvo su skloniji otići oni studenti koji smatraju da ondje mogu lakše ostvariti svoje vrijednosti.

Upravo iz toga razloga, smatra, studentima treba omogućiti da svoje potencijale ostvare u Hrvatskoj, da se razvijaju i napreduju, da se poboljša kvaliteta poslijediplomskih studija osiguravanjem većeg broja stipendija, boljim uvjetima za rad, pružanjem više mogućnosti za zanimljiv i dobro plaćen posao, promjenom statusa znanosti, znanstvenika i visokoobrazovanih stručnjaka u hrvatskom društvu.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa posljednjih godina pokušava Hrvatsku učiniti ugodnijim mjestom za “ostvarenje vrijednosti” visokoobrazovnih. Donesen je Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. te Znanstvena i tehnologijska politika od 2006. do 2010. Prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa o povratku hrvatskih znanstvenika u domovinu i manji broj njih se vratio. Međutim, za stvaranje ambijenta u kojem će visokoobrazovani poželjeti karijeru početi i napredovati u zemlji, treba mnogo više. (Jutarnji list, 24.10.2007.)

 
« Prethodna   Sljedeća »
RocketTheme Joomla Templates